Vesti06.10.2021. 04:02

Foto: Profimedia/ilustracija

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman kritikovao ponašanje Srbije zbog navodnog negirnja postojanje hrvatskog jezika, a Hrvatska je reagovala putem Ministarstva nauke i obrazovanja i diplomatskog predstavništva i uputila i protestnu notu Republici Srbije.

Hrvatsko ministarstvo tvrdi da u udžbeniku gramatike grupe autora “S reči na dela” za učenike osmih razreda se navodi da srpski, slovenački, makedonski i bugarski jezik pripadaju grupi južnoslovenskih jezika, a da “Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski” i da Srbija nije iskazala time poštovanje hrvatskoj zajednici i da ne priznaje hrvatski jezik i falsifikuje istoriju.

– Moram vam reći da je to zaista sramotno ponašanje srpskih vlasti. To je izostanak poštovanja prema hrvatskoj zajednici koja je u Vojvodini snažna, jaka, bogata i koja je, ako gledamo istorijski, u Vojvodini autohtona. To nije samo nepriznavanje hrvatskog jezika već i falsifikovanje istorije. Radi se o hroničnom izostanku poštovanja i poštovanja prema činjenici, prema međunarodnoj faktografiji Hrvatske kao članice Evropske unije, zemlje koja zaista podržava i stabilnost suseda i koja svim zemljama Zapadnog Balkana želi evropsku perspektivu. Činjenica da se dogodila fragmentacija na hrvatski i bunjevački jezik dokazuje da se srpska politika umešala u pitanje identiteta Hrvata u Vojvodini – rekao je hrvatski šef diplomatije Grlić Radman.

Nakon ovih navoda i optužbi oglasilo se i srpsko ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razloga i objasnilo šta je posredi i odgovorilo na neosnovane optužbe hrvatske strane.

-Stav odbora SANU za standardizaciju srpskog jezika, kao naučne institucije koja donosi mišljenje o procesu odobravanja udžbenika je da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik i da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski – piše u saopštenju resornog ministarstva Republike Srbije.

Kako se precizira iz Ministarstva, tokom procesa odobravanja udžbenika, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja naišao je na kontradiktorne formulacije različitih autora. Međutim, ukazuju, da shodno tome da Zavod nije naučna institucija i ne može da donosi mišljenje o tom pitanju, onda se obratio Odboru za standardizaciju srpskog jezika SANU, tražeći precizno uputstvo i formulaciju o grupisanju i podeli južnoslovenskih jezika.

Stav Odbora je da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik i da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski jezik.

Ministarstvo je navelo da se obrazovanje u našoj zemlji ostvaruje na ukupno 16 jezika nacionalnih manjina, među kojima je i Hrvatska. Kako su naglasili, poštujući osnovno ljudsko pravo na obrazovanje, Srbija je obezbedila uslove da svi građani imaju pravo da se obrazuju na maternjem jeziku

Navode da je za učenike pripadnike nacionalnih manjina koji se obrazuju na srpskom jeziku, omogućeno pohađanje 16 izbornih predmeta/programa, među kojima je i Hrvatski jezik sa elementima nacionalne manjine. Dodaju da se više od 1.200 naslova udžbenika izdaje na manjinskim jezicima, kao i da je takav sistem za obrazovanje nacionalnih manjina pohvaljen od strane EU i svih relevantnih međunarodnih institucija.

Takođe, taj sistem obrazovanja na jezicima manjina nije obezbedila nijedna zemlja u okruženju, navode u Ministarstvu prosvete.

Izvor vesti: Srbija Danas