Današnje potpisivanje Sporazuma je polazna osnova za uspostavljanje obaveze organa da, u saradnji sa visokoškolskim ustanovama, omoguće studentima primenu teorijskih znanja u praksi, a prvi korak na tom putu biće Sajam studentske stručne prakse u javnoj upravi 2021/2022, koji će se održati 4. i 5. novembra ove godine, a koji organizuje Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, uz podršku EU projekta “Vidljivost i komuniciranje reforme javne uprave”.

Teacher pointing at something to female student in the classroom,Image: 177004388, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: – / Wavebreak / Profimedia

Prvi Sajam biće održan online, u virtuelnom prostoru Palate Srbija, na kome će se državni organi predstaviti studentima na inovativan i moderan način, a 400 njih biće u prilici da se preko portala www.strucnapraksa.mduls.gov.rs upoznaju sa ponudom i programima stručne prakse.

Plan je da se u narednim godinama poveća broj državnih organa koji će se pridružiti ovom programu, kao i da se obezbedi raznovrsnija ponuda stručne prakse za studente osnovnih i master studija.

The post Šansa da unapredite svoje znanje: Kako do posla kroz praksu u državnim organima? appeared first on Obrazovanje.

Kao još jedan problem, Savet je naveo da u udžbenicima srpskog jezika za osmi razred osnovne škole stoji ovakva definicija.

Zaštitnik građana traži od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja da mu u roku od 15 dana dostave podatke o konkretnom slučaju i relevantnu dokumentaciju.

U saopštenju se navodi da je Srbija prihvatila Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima 1992. godine, čime je prihvatila hrvatski kao manjinski jezik.

O situaciju u kojoj se Srbija našla oglasio se i Odbor za standardizaciju srpskog jezika koji je istakao da svoje stavove zasniva na mišljenju nauke – lingvistike i sociolingvistike. I u mišljenju koje je Odbor uputio Zavodu za unapređivanja obrazovanja i vaspitanja se ističe da treba razlikovati pojmove lingvistički jezici i politički (simbolički) jezici i preporučuje da to pisci udžbenika objasne.

Iz Odbora za standardizaciju srpskog jezika podsećaju da su 9. novembra prošle godine dostavili svoj stav u vezi sa pitanjem definisanja južnoslovenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik i književnost.

Foto: Profimedia/ilustracija

– Stav Odbora je da među južnoslovenske jezike treba navesti bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik. Uz srpski jezik u napomeni treba dati da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski jezik- naveli su u pisanom odgovou dnevnom listu Danas.

Podsećamo, hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman kritikovao ponašanje Srbije zbog navodnog negirnja postojanje hrvatskog jezika, a Hrvatska je reagovala putem Ministarstva nauke i obrazovanja i diplomatskog predstavništva i uputila i protestnu notu Republici Srbije.

Hrvatsko ministarstvo tvrdi da u udžbeniku gramatike grupe autora “S reči na dela” za učenike osmih razreda se navodi da srpski, slovenački, makedonski i bugarski jezik pripadaju grupi južnoslovenskih jezika, a da “Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski” i da Srbija nije iskazala time poštovanje hrvatskoj zajednici i da ne priznaje hrvatski jezik i falsifikuje istoriju.

Nakon ovih navoda i optužbi oglasilo se i srpsko ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razloga i objasnilo šta je posredi i odgovorilo na neosnovane optužbe hrvatske strane.

-Stav odbora SANU za standardizaciju srpskog jezika, kao naučne institucije koja donosi mišljenje o procesu odobravanja udžbenika je da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik i da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski – piše u saopštenju resornog ministarstva Republike Srbije.

Kako se precizira iz Ministarstva, tokom procesa odobravanja udžbenika, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja naišao je na kontradiktorne formulacije različitih autora. Međutim, ukazuju, da shodno tome da Zavod nije naučna institucija i ne može da donosi mišljenje o tom pitanju, onda se obratio Odboru za standardizaciju srpskog jezika SANU, tražeći precizno uputstvo i formulaciju o grupisanju i podeli južnoslovenskih jezika.

Foto: Profimedia

Ministarstvo je navelo da se obrazovanje u našoj zemlji ostvaruje na ukupno 16 jezika nacionalnih manjina, među kojima je i Hrvatska. Kako su naglasili, poštujući osnovno ljudsko pravo na obrazovanje, Srbija je obezbedila uslove da svi građani imaju pravo da se obrazuju na maternjem jeziku

Navode da je za učenike pripadnike nacionalnih manjina koji se obrazuju na srpskom jeziku, omogućeno pohađanje 16 izbornih predmeta/programa, među kojima je i Hrvatski jezik sa elementima nacionalne manjine. Dodaju da se više od 1.200 naslova udžbenika izdaje na manjinskim jezicima, kao i da je takav sistem za obrazovanje nacionalnih manjina pohvaljen od strane EU i svih relevantnih međunarodnih institucija. Takođe, taj sistem obrazovanja na jezicima manjina nije obezbedila nijedna zemlja u okruženju, navode u Ministarstvu prosvete.

The post Linkvistički i politički jezici: Srbija postavila jasne parametre – zašto se onda Hrvati bune? appeared first on Obrazovanje.